preskoči na sadržaj

Centar za odgoj,obrazovanje i rehabilitaciju Križevci

Za sve mame

Bliži nam se Majčin dan i zato ćemo ovu objavu posvetiti svim majkama naših učenika, ali i svim majkama koje čitaju naše objave, uz želju da sljedeći tekst i očevima koji ga čitaju bude koristan. Majčinstvo je divno, to je najljepša stvar na svijetu, no ove godine na Majčin dan nećemo govoriti o tome, tema je izgaranje (burn out). Prijeđimo odmah na stvar! Trudnoća, porod, dojenje, hranjenje, briga oko zaraznih bolesti, briga oko napretka u govoru, motorici, briga oko odgoja, činimo li pravu stvar, je li sve u redu s djetetom, bi li već trebao znati neke stvari, čudno se ponaša, briga oko polaska u vrtić, polaska u školu, briga svakog dana, ustajanje, higijena, izlazak na zrak, a tu je i posao, obaveze u kući, kuhaj, pospremaj, nauči dijete pospremati, biti samostalno, briga oko budućnosti... briga oko toga jesam li dobar roditelj, jesam li dobra majka??? Ovo su brige poznate svakoj majci, a još je teže majkama djece s teškoćama u razvoju, jer tu su dodatne brige koje mnogi oko njih ne razumiju. Sve se to može, majke imaju snagu, ali dogodi se trenutak u kojima majka "izgori". To je vrlo popularan termin u posljednje vrijeme, ali zaista opravdava svoje značenje. Radi se o osjećaju iscrpljenosti, snižene motivacije i fizičkog pada energije. Događa se zbog svih navedenih briga, a ponekad ga je teško spriječiti. Zašto? Zato što majke zaboravljaju sebe. Preplavljene su brigama i navikle su na njih u toj mjeri da im je postalo čudno ne brinuti. Događa se da je odjećaj zabrinutosti postao osjećaj sigurnosti. Jedna majka kaže "Kad ne brinem, počnem brinuti jer ne brinem. Kad obavim sve poslove oko kuće i djeteta, tražim novu obavezu. Moram biti okupirana". E, pa drage mame, znate što? Ne mora biti tako. Ne morate baš uvijek brinuti i baš uvijek raditi. Jer ako tako nastavite - i vi ćete izgorjeti. Savjet koji slijedi nekima će zvučati banalno, patetično, nekima možda i sebično, ali pokazalo se da je briga o sebi ono što je bitno za mentalno zdravlje majki čiji dani izgledaju ovako burno. A što je ta briga o sebi? Jeste li zaboravile što to znači? Vaši um i tijelo trebaju odmor, zadovoljstvo, nagradu. Ne radi se o tome da tu i tamo odete s društvom na kavu ili pogledate neki film subotom. Ne. Svaki dan vam treba neki punjač baterija. Ideja ima mnogo, a sve ovisi o tome što vi volite i što vas najviše opušta i raduje. "Lako je reći", pomislite, "ja imam toliko posla da si to ne mogu priuštiti". Kažem Vam da nije tako. Slijedite ove upute. Ujutro razmislite što vas sve čeka taj dan. Možete napraviti i popis. Kuhanje, usisavanje, šetnja s djetetom, odvesti dijete na terapiju, kupanje, kupovina... I zatim jednu stvar s popisa prekrižite. Pa što ako ne usisate? Vjerujte, sutra će prašine biti još i više pa će se bolje isplatiti. Kad ste mislili usisavati? U vrijeme kad je dijete na terapijama. Znači imate tih pola sata? To će biti vrijeme za vašu brigu o sebi. Odaberite svoju aktivnost i uživajte. To nije sebično. Uživate i punite svoje baterije i tada ćete se bolje osjećati i bolje funkcionirati. Punjenje baterija je obavezno! Zamislite što sve možete raditi? Slušajte glazbu, glasno, plešite, gledajte kroz prozor i jedite nutellu iz staklenke, bojajte, crtajte, pročitajte nešto lijepo i beskorisno, nazovite prijateljicu, izađite sami u šetnju, isprobavajte odjeću, vozite se besciljno, maštajte, legnite na pod i ne radite ništa. Zamislite da ste proteklih tjedan dana svaki dan radili nešto od toga, bi li se u ovom trenutku osjećali bolje? Sigurno. Mame, nemojte izgorjeti. Napunite svoje baterije, zaslužujete to. Svakog dana u godini, a pogotovo na onaj poseban za vas. Sretan vam Majčin dan!
Pripremila: Ivana Sopić Lumezi, stručna suradnica psihologinja


Ne zaboravite igru

U zadnje vrijeme roditelji dobivaju sve više savjeta o tome kako provoditi vrijeme s djecom i kako im organizirati aktivnosti. U proteklih nekoliko mjeseci, kad su roditelji češće bili kod kuće s djecom, tih je savjeta od strane odgojno obrazovnih ustanova bilo još i više. Naš zadatak je, naravno, dati ideje pa i zadatke roditeljima kako bi kod kuće mogli barem približno pratiti nastavni program. No, što s ostatkom vremena? Kako se igrati s djecom, koje igračke im dati? Neka se igraju sami. Nemojte zaboraviti na slobodnu igru. Pustite da vas djeca uključe kad oni požele. Mnogi roditelji osjećaju krivnju ako se odmah ne uključe u igru svog djeteta, no dovoljno je djetetu dati prostor i priliku da izabere nekoliko igračaka ili premeta kojima će samo organizirati igru. Igra je vrlo korisna i dijete treba vrijeme za igru. Puno vremena. Pokazalo se da igra ima poželjnije posljedice za dječji razvoj nego brojne organizirane edukativne aktivnosti u koje guramo svoju djecu. Kako je to moguće? Edukativne aktivnosti poput onih u vrtiću i školi nam se čine puno boljima od igre skrivača vaše dvoje djece po kući. Edukacija je bitna, ali vremena za igru djeca moraju imati. Kod igre skrivača primjerice, djeca doživljavaju određenu razinu stresa kroz veselo uzbuđenje u posve sigurnim uvjetima i niz takvih "dobrih stresova" na biološkoj razini priprema djecu za nošenje s pravim stresom u budućnosti. Ovo je samo jedan od primjera kako igra utječe na razvoj mozga. Igra je također povezana s emocionalnom otpornošću, a djeca koja se više igraju postaju društveno prilagođeniji ljudi. U igri djeca rješavaju probleme. Možda odraslima igra izgleda kao - igra i ništa više, no dijete u igri često oduzima kocke ili dijeli šalice lutkama, a to je matematika. Dijete mjeri količinu pijeska u kanticama, a to je fizika, popravlja potrgane igračke na svoj način, a to je inženjerstvo. Djeca koja se igraju u grupi imaju prilike upoznati osobine druge djece i mogu naučiti kako rješavati konflikte. Tako usvajaju socijalne vještine i uče samokontrolu. Igra je bitna. Zaboravite na modu. Ne morate djecu upisati na sve nove programe u gradu, ne morate im kupiti najskuplje igračke ili pametne uređaje da biste im osigurali učenje. Najbolje se uči kroz igru i zato im dajte prostor i vrijeme, papire i bojice, kutije, posuđe, stare igračke, nešto za početak, a oni će najbolju igru osmisliti sami.
 

Pripremila: Ivana Sopić Lumezi, stručna suradnica psihologinja


Kartice za kišne dane

Već tjednima slušamo iste riječi "ostani doma" i već nam ponestaje ideja za igru i aktivnosti u kući. Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba objavila je ove korisne ideje u obliku kartica koje možete preuzeti u pdf formatu. Nadamo se da ćete pronaći nešto za sebe i zabaviti se.
 

Poveznica na Kartice za kišne danehttps://www.poliklinika-djeca.hr/wp-content/uploads/2020/04/Kartice-za-ki%C5%A1ne-dane1-1.pdf?fbclid=IwAR0iWafLEU6WOeBRjezuAbbK10od43uGBfGnapI5LFLKJOzb7tIS2wm4kUo


Preporuke

Donosimo Vam preporuke Hrvatskog Crvenog križa i kratki tekst Hrvatske psihološke komore namijenjen onima koji se svaki dan suočavaju sa strahom od zaraze. Neki od nas lako podnose ovu situaciju, no mnogima su brige o zaštiti od zaraze posve okupirale misli.
Kako se nositi sa strahom odnosno „upravljati“ našim doživljajem opasnosti i rizika?
Dakle, pojava novog koronavirusa predstavlja novost i puno je nepoznanica o toj zaraznoj bolesti što pojačava osobni doživljaj opasnosti te strah i neizvjesnost. To je normalna reakcija. Strah pritom može biti reakcija na stvarnu prijetnju ili pretpostavljenu prijetnju – prijetnju koju pretpostavljamo ili očekujemo i percipiramo na temelju naše osobne procjene ili doživljaja rizika. Panika pak predstavlja intenzivan, odnosno jak doživljaj straha. Tako strah, jaka tjeskoba ili panika, a s tim u vezi i naše ponašanje, često nije odraz stvarnog rizika utemeljenog na epidemiološkim podatcima već odraz našeg osobnog doživljaja rizika ili opasnosti. Neki percipiraju povećani osobni rizik, a neki smanjeni što onda utječe na njihovo ponašanje.
Strah nam tijekom epidemije u određenoj mjeri pomaže usmjeriti se na moguće izvore prijetnje i brigu o svom zdravlju. Istraživanja tijekom nekih drugih epidemija su pokazala da je razina usvajanja mjera opreza (preventivnih mjera) bila povezana s povećanom razinom anksioznosti i
straha od infekcije. S druge strane pretjerani strah i panika mogu više štetiti nego koristiti.
Kako bismo „upravljali“ našim doživljajem rizika, a time i našim doživljajem straha, evo nekoliko preporuka: Važno je prvo i osnovno naći i pratiti samo provjerene i vjerodostojne izvore informacija . Usto je važna kontinuiranost i dosljednost informiranja, ali ne pretjerano i stalno.
Drugi važan način na koji možemo upravljati osobnim doživljajem opasnosti je korištenjem strategije postavljanja jednostavnih pitanja, npr. Postoji li razlog zbog kojeg je moguće da sam ja osobno u povećanom riziku od zaraze? Jesam li bio/la u kontaktu s mogućim slučajevima zaraze? Takvim promišljanjem smanjujemo mogućnost doživljaja rizika i povećane prijetnje na nesvjesnoj i instinktivnoj razini, odnosno racionalnije promišljamo o mogućoj opasnosti.
Dakle, ispitajte svoj strah, upitajte sami sebe-trebam li se bojati? Imam li za to razloga? Svakodnevna briga nam šteti i bolje je ne misliti o brigama. Zato je najjednistavnije poduzeti sve mjere zaštite od zaraze i onda sebi reći - nisam se izložio opasnosti, nemam razloga za brigu. Ponavljamo da se za psihološku pomoć možete javiti našoj psihologinji Ivani na telefon 0992800152 od ponedjeljka do petka u terminu od 9:30 do 11:00 sati.

  


 

 

 
 

 


"Rastimo zajedno Plus"

Završen je prvi ciklus radionica s roditeljima Rastimo zajedno Plus. Podsjetimo, radionice su vodile stručne suradnice, logopedinja Nataša Mustić i psihologinja Ivana Sopić Lumezi. Radionice je pohađalo šestero roditelja, a održavale su se jednom tjedno. Radionice Rastimo zajedno Plus osmišljene su s ciljem podrške roditeljima djece s teškoćama u razvoju i vjerujemo da smo taj cilj i ostvarili. Roditelji koji su sudjelovali stekli su pozitivne dojmove o ovom načinu podrške, izjavili kako su uživali i naučili nove vještine. Također, u radionicama poput ove, roditelji imaju prilike dobiti više informacija o brojnim temama koje ih zanimaju i problemima koji ih brinu. Jedni drugima daju korisne savjete, a voditeljice mogu pitati za stručno mišljenje. Na završnoj radionici roditelji su dobili zaslužene diplome, što smo proslavili nagradivši se slanim i slatkim. Može se zaključiti kako je prvi ciklus bio uspješan te se već planira novi.


Dan ružičastih majica

Posljednje srijede u veljači tradicionalno se obilježava Dan ružičastih majica kao simbol borbe protiv vršnjačkog nasilja. Prevenciji zlostavljanja u našoj školi posvećujemo puno vremena jer smo svjesni koliko je ono učestalo. Kako bismo obilježili ovaj ružičasti dan, bili smo kreativni i družili se. Izradili smo ružičastu majicu od starog kartona i  proučili povijest Dana ružičastih majica. Sa psihologinjom smo podijelili svoja neugodna iskustva vezana uz vršnjačko nasilje i napisali kratke poruke o tome. Za kraj smo se skupili oko naših radova i obukli ružičaste majice što možete vidjeti na slikama. #nasiljeprestajeovdje


Radionice Rastimo zajedno plus

Logopedinja Nataša Mustić i psihologinja Ivana Sopić Lumezi provode radionice s roditeljima Rastimo zajedno Plus. Program radionica je razvio UNICEF a namijenjene su roditeljima djece s teškoćama u razvoju. Radionice Rastimo zajedno Plus nude zajedničko učenje o roditeljstvu, razvoju djece, potrebama i komunikaciji, te omogućuju međusobnu podršku, poticajno i osnažujuće okruženje i partnersku razmjenu između roditelja i voditelja. Stručne suradnice su sudjelovale na edukaciji Rastimo zajedno u listopadu prošle godine gdje su stekle vještine potrebne za vođenje ovog programa. Sada uspješno provode prvi ciklus radionica a sljedeći se planira u proljeće. 

  


Dan ružičastih majica

U ponedjeljak, 26.2.2018., u našem Centru obilježili smo Dan ružičastih majica, dan borbe protiv vršnjačkog nasilja. Prisjetili smo se vrijednosti prijateljstva, koliko volimo naše prijatelje i koliko su nam važni. A da bi svi vidjeli koliko su nama prijatelji važni, okitili smo ovo drvce :) 

  


Edukacija pomoćnika u nastavi

U školskoj godini 2017./2018. u Centru za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju Križevci zaposleno je 11 pomoćnika u nastavi putem projekta "Pomozimo jedni drugima III".

Edukaciju za pomoćnike u nastavi organizirala je i koordinirala stručna suradnica Mihaela Brkić koja je u COOR-u Križevci koordinator projekta. Prvi dan edukacije Mihaela Brkić je pomoćnike u nastavi upoznala s organizacijom rada u Centru, vrstama teškoća naših korisnika i djece s teškoćama općenito. Drugi dan edukacije stručna suradnica Helena Strsoglavec održala je radionice „Tihu čajanku“ i iskustvenu radionicu „U tuđim cipelama“. Zadnji dan edukacije stručna suradnica Ivona Hrg održala je predavanje i radionicu na temu komunikacije i profesionalnih odnosa. 

          


Predavanje za roditelje

Danas su u sklopu Školskog preventivnog programa naša psihologinja Ivona Hrg i medicinska sestra Martina Ječmenjak održale predavanje za roditelje na temu Pubertet - kako se nositi s promjenama.

  

 
 

Radonica

U ponedjeljak, 5.6.2017. , u POOS od 14 do 17 godina odradili smo posljednju radionicu u ciklusu „Sukob i suradnja“. Kroz aktivnosti naučili smo koja su to prihvatljiva ponašanja prema prijateljima u školi, a koja pak trebamo izbjegavati, kako „istresti“ ljutnju te kako se opustiti disanjem. Za kraj smo kroz vođenu fantaziju odlutali na naše sigurno mjesto i naučili da nam i to može pomoći kada nas netko naljuti ili rastuži. 


Radonica

U četvrtak, 30.3.2017., u P.O.O.S. od 14-17 godine odradili smo drugu radionicu u ciklusu „Sukob i suradnja“ na kojoj smo izradili semafor koji će učenicima pomoći da lakše i učinkovitije rješavaju sukobe u razredu. 

    


Radonica

2.3.2017. u POOS od 14.-17. godine započeli smo ciklus radionica „Sukob i suradnja“ unutar kojeg ćemo kroz nekoliko radionica raditi na rješavanju sukoba i poticanju suradnje među učenicima u razredu. Na prvoj radionici smo se malo bolje upoznali tako što smo izradili „osobne iskaznice“. 

    


Radionica

U petak, 24.2.2017. godine, održali smo radionicu na kojoj su se okupili roditelji i učenici POOS od 7-11 godina i POOS od 7-11/11-14 godina te učiteljice, asistenti i stručne suradnice. Ovom radionicom našoj učenici i njenoj obitelji pružili smo podršku i ohrabrenje uoči operativnog zahvata. Prvi dio odradili smo u učionici gdje smo izradili kutiju u koju smo umetnuli ohrabrujuće poruke, a nakon toga zajedno smo se opustili u senzornoj sobi.

    


Tražilica


Napredno pretraživanje
Traži
Kalendar
« Veljača 2020 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 29 30 31 1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 1
2 3 4 5 6 7 8
Prikazani događaji

Dan broja 112

Korisni linkovi

Arhiva dokumenata
CMS za škole logo
Centar za odgoj,obrazovanje i rehabilitaciju Križevci / Matije Gupca 36, HR-48260 Križevci / www.centar-odgoj-obrazovanjeirehabilitacija-kc.skole.hr / ured@centar-odgoj-obrazovanjeirehabilitacija-kc.skole.hr
preskoči na navigaciju